Vojvodina je kroz vekove bila prostor susreta različitih naroda, običaja i tradicija. Upravo ta raznolikost oblikovala je bogato nasleđe starih zanata koji su obeležili svakodnevni život, trgovinu i privredu ravnice. Danas ovi zanati predstavljaju važan deo turističke ponude i živi podsetnik na kreativnost, umeće i duh prošlih vremena.
Kovači su nekada bili jedni od najvažnijih zanatlija u svakom mestu. U svojim kovačnicama, uz vatru i nakovanj izrađivali su:
poljoprivredne alatke
okove za kola i konjske potkovice
kućni pribor, brave, rešetke
dekorativne elemente od kovanog gvožđa
Kovačke radionice sa svojim prepoznatljivim zvukom čekića predstavljaju simbol izdržljivosti zanata.
Fruškogorski glineni sudovi bili su prepoznatljivi po specifičnim oblicima i ukrasima. Grnčari su izrađivali:
lonce, ćupove i krčage
zemljane šerpe i pekače
ukrasnu i ritualnu keramiku
Mnoge radionice koristile su lokalnu glinu iz kanala i potoka, a njihove peći i danas predstavljaju jedinstvene primere tradicionalnog zanatstva.
U domaćinstvima širom Fruške gore žene su vekovima tkale platno i izrađivale bogato ukrašene tekstilne predmete:
stolnjake, čilime, prostirke
narodne nošnje specifičnih šara
ručno vezene motive karakteristične za Srem
Svaka nit, svaki ušivak i svaki šling na platnu kriju priču o ženama ovog kraja, njihovom strpljenju, umeću i ljubavi prema tradiciji.
Bačvari su bili neizostavni u vinogradarskim krajevima Srema i Fruške gore:
izrada drvenih buradi, kaca i čabrova
popravka vinskih posuda
rad sa hrastovinom specifičnih svojstava
Svaki bačvarski komad nastaje preciznim oblikovanjem drvenih duga i obruča, pa predstavlja spoj umeća, strpljenja i znanja koje se prenosi s kolena na koleno.
Iako danas deluje uobičajeno, nekada su pekari bili važan deo života svake varoši:
izrada hleba i kolača po tradicionalnim receptima
specijaliteti poput „štrudla sa makom”, „kuglofa”, „pereca”
zanatske poslastičarnice koje su donosile austrougarske recepte
Mnogi današnji brendirani proizvodi nastali su upravo u malim starinskim pekarama.
Pre industrijske proizvodnje obuće, čizmari i opančari bili su ključni zanatlije:
izrada kožne obuće, čizama i opanaka
popravke i prilagođavanje obuće
Ovi zanati su naročito bili zastupljeni u većim varošima, gde je kvalitetna koža bila lako dostupna.
Pčelarstvo na Fruškoj gori ima višestovekovnu tradiciju, posebno u okolini manastira.
Stari medari proizvodili su:
med u saću
vosak i sveće od pčelinjeg voska za crkvene potrebe
propolis i tradicionalne mele move
Uz bogatu floru planine, ovaj zanat je prirodno napredovao i postao sastavni deo fruškogorske svakodnevice.
Majstori drvodelje izrađivali su razne upotrebne i ukrasne predmete od drveta iz fruškogorskih šuma:
drvene kašike, činije i posude
burad i kace za vino i rakiju
nameštaj (stolovi, klupe, sanduci)
čuvaju tradiciju Srema i Fruške gore
predstavljaju atraktivnu ponudu za turiste
povezuju stare tehnike sa modernim interpretacijama
doprinose očuvanju identiteta sela
inspirišu etno manifestacije i radionice
Etno-kuće, zanatske radionice, vinski podrumi i manastirske radionice danas omogućavaju posetiocima da dožive kako su ovi zanati nekada izgledali — i da se povežu sa duhom „srpskog Atosa“.
Obilazak radionica starih zanata pruža jedinstvenu priliku da posetioci upoznaju istinski karakter ovog kraja – njegovu toplinu, jednostavnost i tradiciju. Na Fruškoj gori zanati nisu samo deo prošlosti, već živa priča koju i danas stvaraju ljudi predani svom umeću.
Na Fruškoj gori stari zanati danas su retko zastupljeni, ali zahvaljujući predanom radu lokalnih udruženja žena, mnogi od njih još uvek žive. Kroz tkanje, vez, pustovanje vune, kao i pripremu starinskih specijaliteta i tradicionalnih kolača, ove žene ne samo da čuvaju bogato kulturno nasleđe, već ga prenose na mlađe generacije i predstavljaju posetiocima na manifestacijama, radionicama i sajmovima. Njihov rad daje poseban doprinos lokalnoj ekonomiji i identitetu ovog kraja, povezujući prošlost sa savremenim životom na autentičan način.
Udruženje žena “Jamena”
064/4875-330
Udruženje žena “Batrovčanke”
060/712-77-26
violetacolner@gmail.com
Udruženje žena “Radost”
022/743-016
Udruženje žena “Filip Všnjić”
065/9745-935
Udruženje “Panona”
022/752-135; 064/1915-558
vesna.krneta@eps.rs
Udruženje vojvođanska asocijacija žena Irig
063/55-41-73
djurdjica.jojic@mackovpodrum.co.rs
AŽ „Vrdničanka“
069/18-50-979
aktivzenavrdnicanka@gmail.com
UŽ „Jazak“
069/605-138
udruzenjez@yahoo.com
Aktiv žena Iriga
064/14-15-129
sstopaz@mts.rs
Aktiv žena Rivica
064/43-68-858
nadaciric04@gmail.com
Aktiv žena „Iz nedara Fruške gore“
060/45-44-820
milicaa64@gmail.com
Aktiv žena Rivica
064/43-68-858
nadaciric04@gmail.com
Aktiv žena „Iz nedara Fruške gore“
060/45-44-820
milicaa64@gmail.com
Udruženje „Majkina radionica“
majkinaradionica@yahoo.com
Udruženje „Kekina etno kolonija“
062/191-67-23
sofijamanojlovic.sm@gmail.com
UŽ „Jana“
064/136-46-61
marina.sekuljica@beocin.rs
UŽ „Fruškogorski cvet“
064/338-46-61
fruskogorskicvet@gmail.com
UŽ „Brazilijanski biseri“
060/759-20-09
zivkovic1jelena@gmail.com
UŽ „Lug“
m.zajednica.lug@gmail.com
Slovačko udruženje žena „Vredne pčelice“
natasha.kolar@gmail.com
Udruženje „Miroškine rukotvorine“
060/626-56-50
miroskine.rukotvorine@gmail.com
Udruženje „Karlowitz“
063/559743
zorica.tadic@hotmail.com
SREMSKA MITROVICA
Udruženje žena “Bešenovke”
064/337-86-23
uzbesenovke@gmail.com
Mitrovačka dobra bašta
064/903-58-64
mitrovackadobrabasta@gmail.com
Udruženje žena “Višnja”
udruzenjezenavisnja@gmail.comUdruženje žena “Laćarkuše”
063/8307-117Udruženje žena “Martinci”
064/8064-136
svetlanakoplic@yahoo.com
BAČKA PALANKA
INĐIJA